|
PITANJE: Ovih dana se puno priča o različitim pravilima za sticanje danske starosne i prijevremene penzije. Ja imam 63 godine, nikada nisam bila u radnom odnosu, i sada bi htjela da se vratim u Sarajevo, i tu provedem ostatak života. Interesuju me generalna pravila za sticanje prijevremene i starosne penzije, kao i visina penzionog iznosa.
ODGOVOR: Prvo bih vam generalno odgovorila da pravo na dansku penziju imaju i osobe koje žive izvan granica Danske ukoliko ispunjavaju zakonom propisane uvjete o državljanstvu, prebivalištu/ boravištu, radnom odnosu i zdravstvenom stanju.
Uvjeti o državljanstvu i prebivalištu su različiti i određeni ovisno od toga da li je riječ o osobama koje žive u jednoj od nordijskih zemalja ili EU zemalja, ili je riječ o zemlji sa kojom je Danska napravila poseban penzioni ugovor.
Osobe koje borave u trećim zemljama moraju po pravilu imati najmanje 30 godina boravišta u Danskoj iza sebe da bi ostvarili pravo na dansku starosnu penziju. Ovih 30 godina se računa od 15. godine starosti pa do dostizanja penzione starosti. Dakle, danska starosna penzija se može dodijeliti samo onim osobama koje ispunjavaju uvjet starosti, bez obzira na državljanstvo i prebivalište, dok se danska prijevremena penzija može dodijeliti i osobama koji nemaju godine starosti ali im je radna sposobnost ograničena, i nisu u stanju da se same izdržavaju kroz radne prihode.
U danskom penzionom zakonu su opisani uvjeti sticanja penzije, koji treba da se ispune da bi se ostvarilo pravo na staračku ili prijevremenu penziju. U vašem konkretnom slučaju potrebno je da se obratite socijalnom odjelu u vašoj komuni, i ukoliko to do sada niste uradili, pokrenete postupak vašeg prijevemenog penzionisanja. Ukoliko budete prijevremno penzionisani, iznos prijevremene penzije bi mogli primati do navršenih 65 godina života, kada biste automatski prelazili u starosnu penziju.
U vezi sa vašom željom da se vratite u Bosnu i Hercegovinu, trebate obratiti pažnju na više činjenica, prije svega mogućnost isplate penzije u inostranstvu. Na osnovu raspoloživih informacija mislim da ne ispunjavate uslove u pogledu mogućnosti isplate penzije u Bosni i Hercegovini, jer se niste nalazili na tržištu rada u Danskoj (uslov je najmanje 12 mjeseci). Međutim, predstojeće izmjene Zakona o repatrijaciji znatno poboljšavaju uslove ekonomske podrške dobrovoljnog povratka u zemlju porijekla, pa ćemo o tome pisati u jednom od narednih brojeva, jer očekujemo da će uskoro biti usvojene predložene promjene zakona, a to vam može biti od koristi.
Starosna penzija se, dakle, samo može ostvariti po sticanju godina starosti propisanih zakonom. Starosna penzija se sastoji od osnovnog iznosa i penzionog dodatka.
Prijevremena penzija se po karakteru sticanja razlikuje od starosne penzije i može se dodijeliti osobama između 18. godine života pa do napunjenja godina za sticanje prava na starosnu penziju. Uvjeti za sticanje starosne penzije su zakonski određeni i to: da je riječ o osobi čija je radna sposobnost trajno ograničena, i da je to ograničenje radne sposobnosti takvog karaktera da osoba o kojoj je riječ i pored svih mogućnosti za pružanje pomoći po zakonu o socijanoj pomoći ili ipak nekom drugom zakonodavstvu, kao npr. Zakonu o zapošljavanju u fleksjob, nije u stanju da se samostalno izdržava u vidu radnih prihoda.
Prilikom ovakvih procjena se uvijek pravi opis radnih sposobnosti pojedinca, gdje se slijedećih 12 elemenata posebno ramatra: obrazovanje, radno iskustvo, interesi, socijalne kompetencije, radni identitet, stambena i ekonomska situacija, socijalni netverk, zdravstvena situacija, individualne sposobnosti promjene zanimanja, sposobnost prihvatanja novih zadataka, želja za određenom vrstom posla, prezentacija osobnih očekivanja.
Osobe koje su dobile penziju prije 1. januara 2003. su bile obuhvaćene starim pravilima i tada važećim propisima. Prijevremeni penzioneri prelaze automatski i bez podnošenja zahtjeva na primanje starosne penzije, koja se isplaćuje 1. u mjesecu pošto su ostvarili penzionu starost. To praktično znači da penzioni iznos može da se smanji po sticanju uvjeta za starosnu penziju.
Maksimalne tarife, koje se određuju jednom godišnje za različite vrste uplate mjesečne penzije i prije plaćenog poreza su slijedeće u 2010. godini:
Osobni dodatak na starosnu penziju imaju osobe koje se nalaze u težoj ekonomskoj situaciji. Osobni dodatak se može dodijeliti i prijevremenim penzionerima, koji su penziju ostvarili prije 1. januara 2003. Penzioner treba lično da podnese zahtjev penzionoj upravi o osobnom dodatku, koji se potom procjenuje na osnovu individualnih i konkretnih ekonomskih odnosa dotične osobe. Osobni dodatak je dopunska pomoćna isplata na osnovni penzioni iznos. Ovo praktično znači da penzioneri prije svega treba da pokušaju sami i kroz druge eventuane mogućnosti podmiriti ekonomske potrebe u zemlji u kojoj borave. Osobni dodatak se može isplaćivati i u formi dodatka za grijanje.
Penzioneri koji nemaju stalno boravište u Danskoj imaju pravo da u slučaju eventualnog privremenog boravka dobiju isplaćen i zdravstveni dodatak na penzioni iznos. Zdravstveni dodatak je uvjetovan privremenim prebivalištem u Danskoj i potrebom za zdravstvenom pomoći u toku privremenog boravka. Zdravstveni dodatak treba da podmiri jedan dio troškova za ljekove, zubara, fizioterapeuta, kiroterapeuta, troškove za naočale i pomoć psihologa.
EF-pravilnik broj 1408/ 71 određuje pravila po kojima jedna osoba može da ostvari penziju na osnovu rada u jednoj ili više različitih EU/ EØS-zemalja. Formalni uvjeti za sticanje danske penzije na osnovu EF pravila su: stalno boravište u jednoj od EU/ EØS- zemlji, državljanstvo ili dozvola boravka kao izbjeglica u jednoj od EU/ EØS zemalja i kontinuirani stalni boravak ili radni odnos u periodu od tri godine u jednoj od EU/ EØS zemalja, odakle jedna godina mora da bude realizovana u Danskoj. Ova EF pravila mogu da suspendiraju redovne propise penzionog zakona o danskom državljanstvu i prebivalištu kao uvjetima sticanja penzije.
Zahtjev za sticanje danske penzije se šalje penzionim upravnim organima u zemlji prebivališta. U BiH je Ministarstvo za vanjske poslove, Musala 2, Sarajevo, nadležno za prijem ovih zahtjeva. Osobe koje imaju pravo na dansku penziju mogu zahtjev uputiti i direktno Danskoj upravi za penzije/ Pensionsstyrelsen.
Danska je sa jednim nizom zemalja postigla dogovor o uzajamnom socijalnom osiguranju. Praktično značenje ovog dogovora jeste da danski državljani i državljani drugih zemalja koji borave u takozvanim konvencijskim zemljama mogu dobijati dansku penziju ukoliko ispunjavaju određene uvjete.
Danski državljanin koji ima prebivalište u jednoj od slijedećih zemalja: Australija, Kanada, Čile, Izrael, Hrvatska, Maroko, Novi Zeland, Turska i USA, može tražiti i dobiti dansku starosnu ili prijevremenu penziju, ako je riječ o osobi koja je živjela u Danskoj najmanje tri godine poslije navršene 15-ste godine starosti.
Državljani Australije, Kanade, Čilea, Izraela, Hrvatske, Maroka, Novog Zelanda, Turske i USA koji žive u svojoj zemlji, takođe mogu tražiti dansku starosnu ili prijevremenu penziju ukoliko je dotična osoba živjela u Danskoj najmanje tri godine i najmanje 12 mjeseci bila u radnom odnosu u Danskoj. Ovdje je važno istaći da period boravka u Danskoj prije 1. aprila 1957. ne ulazi u obračun perioda boravka u trajanju od tri godine.
Izbjeglički status je takođe obuhvaćen ovom konvencijom, ali samo u odnosu na Kanadu, Izrael, Novi Zeland i USA. Dodatak na penziju, kao što je osobni penzioni dodatak se ne isplaćuje u gore navedenim zemljama.
Drugi konvencijski sporazum se odnosi na Pakistan, Makedoniju, Srbiju, Crna Goru i Bosnu i Hercegovinu. Danski državljanin sa boravištem u Pakistanu, Makedoniji, Crnoj Gori, Srbiji ili Bosni i Hercegovini može da ostvari dansku staračku ili prijevremenu penziju ukoliko je riječ o osobi koja je živjela u Danskoj najmanje tri godine poslije navršene petnaeste godine života do sticanja godina starosti za ostvarivanje prava na starosnu penziju.
Državljanin iz Pakistana, Makedonije, Srbije, Crne Gore ili Bosne i Hercegovine koji boravi u svojoj zemlji može da ostvari samo dansku staračku penziju ukoliko je riječ o osobi koja je živjela u Danskoj najmanje pet godina i u tom periodu najmanje 12 mjeseci bila u radnom odnosu. Period boravka u Danskoj prije 1. aprila 1957. ne uračunava se u ovaj uvjet boravka u trajanju od tri godine prilikom izračunavanja penzije, ukoliko je riječ o osobama koje imaju državljanstvo u jednoj od ovih spomenutih zemalja.
Obratite pažnju da kod utvrđivanja visine peznije u pogledu godina boravka u Danskoj izuzetak čine lica koja su u Dansoj dobila dozvolu boravka na osnovu člana 7 Zakona o strancima, odnosno lica koja su dobila azil i koja imaju status izbjeglica. Oni po tom osnovu stiču pravo na punu penziju (40/ 40). U svim drugim slučajevima iznos se utrvrđuje na osnovu dužine boravka u Danskoj (tzv. brøke penzija). U tom slučaju, shodno Konvenciji koju Danska ima potpisanu sa Bosnom i Hervcegovinom u oblasti socijalnih primanja, postoji mogućnost supliranja primanja iz Bosne i Hercegovne ostvarenih na tržištu rada u Bosni i Hercegovini. Penzioni dodaci, kao npr. osobni dodaci na penzioni iznos se ne isplaćuju u ovim navedenim zemljama, što znači da ni vi u slučaju povratka u BiH ne biste mogli tražiti ovu dopunsku isplatu na vašu osnovnu penziju.
Skandinavski državljani koji su bili u radnom odnosu i radno aktivni mogu ostvariti penziju u Danskoj na osnovu pravila koja proizilaze iz Norveške konvencije o socijalnom osiguranju. Skandinavnski državljani koji žive u okviru EU ili EØS zemalja mogu tražiti i ostvariti dansku staračku ili prijevremenu penziju ukoliko su najmanje tri godine živjeli u Danskoj a pri tome nisu ostvarili penziju u jednoj od EU/ EØS zemalja u ovom periodu.
Osobe sa prebivalištem u jednoj zemlji koja nije obuhvaćena EF pravilima ili tzv. konvencijama, imaju mogućnost da dobiju dansku penziju na osnovu danskog penzionog zakonodavstva, i samo ukoliko je riječ o osobi koja je najmanje 30 godina imala stalni boravak u Danskoj poslije navršene 15. godine života i starosne granice za ostvarivanje penzije.
Starosna penzija se isplaćuje svakog prvog u mjesecu poslije podnesenog zahtjeva, ali najranije prvog u mijesecu po navršenim godinama starosti potrebnih za sticanje prava na starosnu penziju. Prijevremena penzija se uplaćuje svakog prvog u mjesecu poslije donesene odluke o pravu na penziju, a najkasnije prvog u mjesecu pošto je proteklo tri mjeseca od podnošenja zahtjeva. Penziona uprava šalje penzionerima svake godine u augustu određenu šemu koja se mora popuniti i zajedno sa dokumentacijom o životu (dakle da je riječ o osobi koja nije u međuvremenu umrla) dostaviti nazad upravi. Potvrda o životu se mora potpisati od strane dva svjedoka..
Danska penzija se sastoji od više različitih iznosa. Neki iznosi su neovisni od ekonomske situacije jedne osobe, dok su drugi u direktnoj ovisnosti od konkretne ekonomske situacije. Isplata penzione osnovice penzionerima koji primaju starosnu penziju je regulisana kroz osobne radne prihode, dok je uplata penzionog dodatka uvjetovana osobnim i bračnim prilikama. Nakon podnesenog zahtjeva o penziji Uprava za penzije dostavlja podnosiocu zahtjeva potvrdu o primljenom zahtjevu i obrazac koji se mora popuniti i dostaviti upravi u odredjenom roku. Ovdje je važno navesti sve podatke o ranijim mjestima prebivalista zbog što preciznijeg računanja perioda prebivališta u Danskoj i iznosa visine penzije.
Period boravka u Danskoj poslije 1972. se može potvrditi i kontrolisati u dankom personalnom registru - CPR sistem. Ukoliko se radi o periodu boravka u Danskoj prije 1971, onda je procedura drugačija. U tom slučaju je penziona uprava obavezna da kontaktira komunu u kojoj je podnosilac zahtjeva imao boravište. Ova procedura produžava sam postupak obrade predmeta, i upravo iz tog razloga je važno navesti precizne podatke već u samom penzionom zahtjevu. Ukoliko je riječ o podnosiocu zahtjeva koji je isključivo imao zaposlenje u Danskoj, onda se Danskoj penzionoj upravi moraju dostaviti i podaci i dokumentacija o periodima zaposljenja. Nakon toga se procjenjuju starosni uvjeti za ostvarivanje penzije kao i radne sposobnosti i mogucnosti podnosioca zahtjeva da se sam izdržava kroz rad, ukoliko je riječ o prijevremenim penzionerima.
Kod zahtjeva o prijevremenim penzijama se uvijek procjenjuje radna sposobnost podnosioca zahtjeva. Podnosilac zahtjeva sam dostavlja ove podatke ispunjavajući određenu šemu koja se šalje od strane Penzione uprave. Penziona uprava takođe je obavezna da prikupi podatke o obrazovanju, radnim sposobnostima podnosioca zahtjeva, zdravstvene i druge ljekarske informacije, koji su bitne za procjenu radne sposobnosti. Nakon toga se pristupa obradi zahtjeva i donošenju konačne odluke u predmetu i visini penzije.
Vrijeme obrade jednog zahtjeva o penziji je zavisno od same prirode predmeta i informacija koje su neophodne prilikom obrade zahtjeva. Ipak, računa se da Danska penziona uprava u prosjeku donosi odluku o zahtjevu o starosnim penzijama u roku od četiri mjeseca, dok je ovaj rok duži kod obrade zahtjeva o prijevremenim penzijama, i traje oko šest mjeseci. Po donošenju same odluke o dodjeli penzije može da protekne još 2 – 3 mjeseca prije nego se penzija uplati na račun podnosioca zahtjeva.
Na odluke Penzione uprave o pravu na penziju se može žaliti. Žalba mora da se dostavi Penzionoj upravi u roku četiri sedmice od dana primanja odluke. Po prijemu žalbe Penziona uprava je obavezna da ponovno procijeni predmet i ukoliko smatra da se prvobitna odluka ne može promijeniti, šalje predmet žalbenoj upravi - Ankestyresen - koja donosi konačnu administrativnu odluku.
|
